Mediteranska prehrana kao terapija

Krenula je sezona odmora na Mediteranu koji skriva tajne dugovječnosti - jedna od kojih je i mediteranska prehrana. U ovom članku saznajte možemo li iskoristiti drevnu mediteransku prehranu kako bismo očuvali ili povratili dugoročno zdravlje.

Mediteransku prehranu karakterizira korištenje maslinovog ulja kao glavnog jestivog ulja, nizak unos mesa i prerađene hrane, visok unos vlakana (žitarice i mahunarke), visok sadržaj voća i povrća, visok sadržaj omega-3 masnih kiselina (riba i orašasti plodovi) i pokoja čaša crnog vina koja sugerira faktor užitka.

Mediteranska prehrana je zlatni standard za očuvanje zdravlja krvožilnog sustava.

Otkud dolazi ovaj zaključak?

Nutricionizam je i dalje beba u znanosti (više o tome pisali smo ovdje). Iz tog razloga, studije na čitavim obrascima prehrane novijeg su datuma, a iz godine u godine saznaje se sve više i više informacija. Kako bazen podataka raste, postaje sve očitije da praćenjem mediteranskog načina života možemo spriječiti čak 80% simptoma kardiovaskularnih bolesti.

Sustavni pregled visokovrijednih studija iz 2015. godine, koji je uspoređivao mediteransku prehranu s kontrolnom prehranom kao tretmanom za dijabetes tipa 2 i preddijabetes otkrio je da je mediteranska prehrana prikladna za uspješno liječenje dijabetesa tipa 2, jer se povezuje s boljom kontrolom glikemije.

Nadalje, dvije recentnije visokovrijedne dugotrajne studije pokazale su 49% šanse za remisiju od metaboličkog sindroma nakon terapije mediteranskom prehranom.

Trenutno, mediteranska prehrana se uključuje u politike prevencije rizika od moždanog udara i uznapredovalih simptoma kardiovaskularnih bolesti.

Zašto je mediteranska prehrana toliko terapeutska?

­Da bismo razumjeli mehanizme prema kojima mediteranska prehrana djeluje na naše zdravlje, potrebno je naglasiti da je većina simptoma kardiovaskularnih bolesti “tiha", a trenutno za njih saznajemo u uznapredovaloj fazi bolesti.
Međutim, njihov razvoj počinje godinama ranije i to većinom iz suptilnih oštećenja mikrocirkulacije (vrlo malih kapilara koje obavijaju naše periferne organe).
Zaključci o blagodati mediteranske prehrane proizlaze iz činjenice da ona sadrži čitavu lepezu spojeva koji imaju sposobnost regenerirati našu mikrocirkulaciju.

Zanimljivo, velika većina protektivnih struktura naše mikrocirkulacije sastoji se od sumpornih spojeva.

Impresivnih 89,5% prehrambenog sumpora dolazi iz povrća rodova luka (luk, češnjak, poriluk) i kupusnjača (brokula, kelj, šparoge, blitva).

Mediteranska prehrana, koja obiluje navedenim povrćem, osigurava pregršt “gradivnih blokova” od kojih se narušena mikrocirkulacija može regenerirati.

Na sličan način djeluju i druge komponente mediteranske prehrane kao što su izvori biljnih nitrata (cikla) ili izvori omega-3 masnih kiselina (plava riba, sjemenke i orašasto voće).

Teorija je jedno, praksa sasvim drugo - kako se hraniti mediteranski?

Pravila mediteranske prehrane vrlo su jednostavna, međutim prilikom uvođenja promjene prehrane ne radi se samo implementaciji naučene teorije. Kako uskladiti navike, vrijeme u danu, obiteljske i poslovne obaveze - prava je znanost za sebe.

Za besprijekoran početak implementacije mediteranske prehrane potrebno je osvijestiti da se tajna svake promjene prehrane skriva u kontroli navika. U tome vam može pomoći naš petodnevni tečaj promjene navika.

Kako maksimizirati unos gradivnih blokova za zdravlje krvožilnog sustava?

Gradivni blokovi većinom dolaze iz povrća rodova luka (luk, češnjak, poriluk) i kupusnjača (brokula, kelj, šparoge, blitva).

Zbog kvalitete i raspoloživosti organosumpornih spojeva, luk i srodne namirnice najbolje je konzumirati sirove, do pola sata nakon sjeckanja. Više o tome zašto je dobro da ove namirnice budu sirove i sjeckane pogledajte ovdje:

Neka vrsta kupusnjače trebala bi biti zastupljena u svakom većem obroku u danu. Međutim, većina ljudi nema dovoljno vremena za ovu preporuku. Ovdje u pomoć dolaze klice kupusnjača koje u maloj količini sadrže visoke razine gradivnih blokova koji osiguravaju zdravlje krvožilnog sustava. Klice kupusnjača moguće je vrlo jednostavno uzgojiti kod kuće, a od nedavno, one se mogu kupiti i u svim većim supermarketima. Više o klicama i njihovom utjecaju na zdravlje pisat ćemo u nadolazećim člancima.