Dobar, loš, prijeko potreban - kolesterol
S novim saznanjima, polako se mijenja pristup prema kolesterolu, a podjela na loš i dobar ostaje za filmske recenzije. Pročitajte više o razlozima zbog kojih se ova paradigma mijenja.
Kolesterol zauzima važnu poziciju u organizmu čovjeka. Ova je jednostavna molekula gradivna jedinica za mnoštvo različitih spojeva.
Analogija kolesterolu i njegovim funkcijama bila bi sljedeća:
Kolesterol je poput neobrađenog komada drva, ovisno o potrebama, od drva se može izraditi neki alat, stolac, prozor, skulptura ili nešto drugo.
Iz kolesterola nastaju hormoni poput testosterona i estrogena te vitamin D.
Kolesterol je gradivna jedinica žučnih soli koje služe za probavu i apsorpciju masti i vitamina topivih u mastima.
Regulator ‘fluidnosti’ membrane gotovo svake stanice u tijelu čovjeka upravo je kolesterol.
Svaki organ i svako tkivo u tijelu čovjeka građeno je od stanica - Svaka od tih stanica obavijena je membranom - Upravo je membrana zaslužna za održavanje strukture i funkcije te stanice. Membrana ne smije biti previše zbijena kako bi mogla osigurati prolaz hranjivim tvarima, ali ne smije biti ni previše propusna. Kolesterol je dio membrane koji osigurava da membrana bude - baš taman!
Iz navedenog se može zaključiti da ljudsko tijelo ne bi bilo funkcionalno bez kolesterola. Iz tog razloga postoje mnoge mjere zaštite i regulacije ovog ‘gradivnog materijala’.
Doktor vam je rekao da ‘pripazite na prehranu’ zbog povišenog kolesterola
Prvo što većina osoba napravi je istraži koja je hrana bogata kolesterolom i pokuša ju izbaciti iz prehrane - za svaki slučaj.
Uzimajući u obzir prije navedene funkcije kolesterola bilo bi neobično da nam organizam dopusti da smanjenim unosom kolesterola nehotice poremetimo našu plodnost ili strukturu stanica.
Naše tijelo spremno je reagirati na najnoviji prehrambeni hir tako da samo stvara svoj kolesterol.
Drugim riječima, ako smanjimo unos prehrambenog kolesterola, tijelo će povećati njegovu proizvodnju. S druge strane, ako odlučimo unositi više kolesterola nego inače, tijelo će smanjiti njegovu proizvodnju.
Postoji mali dio populacije koje je osjetljiviji na prehrambeni unos kolesterola, tj. nema toliko efikasnu kontrolu sinteze zbog svog genetičkog make-upa.
Kolesterol 'igra' nekoliko ključnih uloga, kako je došao na tako loš glas?
Kolesterol je potreban svim stanicama. To zahtjeva njegovo putovanje krvotokom kojim on ne može samostalno putovati, nego za to ima razne prenositelje, a najpoznatiji su LDL i HDL čestice.
LDL čestice ne prenose samo kolesterol već i druge molekule, primjerice trigliceride.
Pojam ‘trigliceridi’ naziv je za molekule masti u ljudskom tijelu. Trigliceridi nastaju prehrambenim unosom masti, ulja, ali i prekomjerne količine ugljikohidrata.
Ako iskoristimo analogiju iz svakodnevnog života - LDL, HDL i slične čestice (primjerice VLDL, IDL…) mogle bi se usporediti s nekim prijevoznim sredstvom, primjerice vlakom. Trigliceridi bili bi putnici, a kolesterol bi bila tek prtljaga koja se našla u vlaku zbog putnika.
Kompleksnom kaskadom reakcija, LDL prenositelji dovode kolesterol do stijenke krvnih žila gdje on može oksidirati. Tako oksidiran, sudjeluje u mehanizmu stvaranja ateroskleroznog plaka.
Aterosklerozni plak je nakupina raznih koaguliranih molekula u unutrašnjosti krvne žile koja može rasti kroz godine, smanjujući pritom protok krvi kroz žilu što na koncu može dovesti do kompletne blokade krvne žile.
Pretpostavka je da ćemo, smanjimo li količinu kolesterola unutar LDL čestica, smanjiti vjerojatnost progresije ateroskleroznog plaka i nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Međutim ta pretpostavka zanemaruje postojanje zadebljane stijenke krvnih žila koja služi kao kontrola i zaštita ulaza kolesterola u dublje strukture stanica gdje može oksidirati (više o stijenci krvne žile pisali smo ranije).
Isto tako, sve LDL čestice nisu iste - razlikuju se po veličini, a one manje, više pridonose razvoju plaka, neovisno o količini kolesterola koje posjeduju.
Uz LDL i HDL, postoje i tzv. VLDL čestice za koje se smatra da sudjeluju u prijenosu vitamina D do stanica krvnih žila i tako mogu povoljno djelovati na regeneraciju stijenke.
S novim saznanjima, vrijeme je da razmislimo o promjeni pristupa prema kolesterolu te da podjelu na loš i dobar ostavimo za filmske recenzije.
Povišena razina LDL i ukupnog kolesterola te snižena razina HDL kolesterola mogu biti osnovni klinički pokazatelji narušenog kardiovaskularnog zdravlja, ali za procjenu stvarnog rizika trebali bismo uzeti u obzir debljinu stijenke krvne žile, zdravlje mikrovaskulature, veličinu i broj samih LDL čestica, markere upale, obiteljsku zdravstvenu povijest, prehrambene navike te genetičke čimbenike.
Članak je baziran na trenutnim saznanjima no ona se mogu mijenati u skladu s novim saznanjima i znanstvenim dokazima. Nastojati ćemo vam prenositi najnovije vijesti i najtočnija saznanja kako bismo vam pomogli da brinete o svom zdravlju.